Svakom djetetu je neophodno naučiti upravljati svojim emocijama, a glavnu ulogu u tom procesu ima otac.
Kada govorimo o upravljanju emocijama, ne mislimo na potiskivanje osjećanja. Riječ je o sposobnosti razumijevanja šta osjećaš, shvatanju posljedica izražavanja tih osjećanja i umijeću kontrole nad svojim emocijama. To bukvalno znači da treba spriječiti emocionalne izlive.
Sigurno je svako od nas bio svjedok scene gdje dijete leži na podu i histeriše jer mu roditelji nisu kupili željenu igračku. To je klasičan primjer nesposobnosti upravljanja emocijama. Ukoliko to nije manipulacija, kojoj djeca često pribjegavaju zbog nedostatka drugih načina uticaja na roditelje.
Mi, kao očevi, moramo naučiti našu djecu da razumiju svoje emocije i usmjeravaju ih na pravi način, bez potiskivanja. Kako to postići? Nije lako. Prvo je važno svaki put kada dijete postane emocionalno preplavljeno, bilo da je u pitanju plač, tuga ili druga jaka emocija, postaviti pitanje: "Šta osjećaš?" i dobiti odgovor. Ponekad je potrebno djetetu dati naznake i pomoći mu da shvati svoje emocije.
KAKO?
Da bismo naučili dijete kako da upravlja svojim osjećanjima, moramo sami to umjeti. Mnogi muškarci, ne shvatajući važnost upravljanja emocijama, nikada se nisu time bavili, niti su o tome razmišljali.
Prije svega, upravljanje emocijama podrazumijeva usmjeravanje nagomilanih emocija. Za vjernike je to Bog, kome se mogu obratiti u kriznim situacijama i izraziti sve što su akumulirali. Za druge, to mogu biti bliski prijatelji, rodbina ili poznanici, kojima se mogu povjeriti i razgovarati.
Ako ne naučimo našu djecu kako da upravljaju emocijama, većina negativnih osjećanja će se izliti u agresivno ponašanje.
Međutim, djeca nisu uvijek sigurna da mogu izraziti svoje emocije pred roditeljima, jer je reakcija roditelja na snažne emocije često negativna. Kada dijete vrišti, mi se uglavnom nerviramo, umjesto da pokušamo razumjeti razloge.
Zato je veoma važna emocionalna zainteresovanost oca, posebno u ranim fazama razvoja djeteta. Što više otac pokazuje empatiju i interesovanje za ono što se dešava sa djetetom, veća je vjerovatnoća da će dijete dolaziti kod roditelja da razgovara.
Važno je da našoj djeci pokažemo da smo uvijek na njihovoj strani, spremni za emocionalne izlive i da ćemo učiniti sve da ih razumijemo.
Druga važna stvar je naučiti dijete da razlikuje negativne od pozitivnih emocija. Često je to teško čak i za odraslu osobu. Međutim, znamo da su, na primjer, strah, bijes i mržnja negativne emocije. Moramo naučiti kako to izraziti. To znači da kada vaše dijete u bijesu baca igračke, cepa papir ili se tuče sa prijateljima, potrebno je mirno, ali odlučno reći: "Ono što sada osjećaš nije dobro."
Veoma je važno naučiti dijete da izlivanje negativnih emocija na druge ljude nije ispravno. Kada je vaše dijete pod stresom, povrijeđeno ili osjeća drugo negativno osjećanje, teško je doprijeti do njegovog razuma. Međutim, ako dovoljno često objašnjavate da njegovi osjećaji i postupci nisu ispravni, to će se s vremenom usaditi u njegovo podsvjesno.
Na početku sam rekao da potiskivanje emocija nije cilj. Međutim, u određenim situacijama, kada je riječ o ispoljavanju negativnih stanja koja mogu dovesti do neželjenih posljedica, jednostavno moramo objasniti i naučiti dijete kako kontrolisati svoje emocionalne impulse. Ako to ne uradimo, većina negativnih emocija će se izliti u otvorenu agresiju.
Dakle, kao očevi, obavezni smo naučiti našu djecu kako upravljati sopstvenim emocijama.
Koliko vaše dijete umije upravljati svojim osjećanjima, suzdržavati bijes, povredu i iritaciju? Koliko se ne boji izražavati pozitivne emocije?
Pročitajte moj blog LIČNI BLOG.
Gledajte program «KAPLA».
Naše služenje očevima «OČINSTVO».
Korektor Татьяна Акимова
Sve ilustracije preuzete su sa sajtova Unsplash, pexels и pixabay, koji pružaju besplatnu licencu Creative Commons Zero (CC0) license, dajući pravo slobodnog korišćenja materijala postavljenih na tim sajtovima.
0 Комментарии